Naselja u sastavu općine
Vojnić je općina u Hrvatskoj u Karlovačkoj županiji. Općinsko središte Vojnić nalazi 26 kilometara od Karlovca. Naselje Vojnić je hrvatski gradić smješten podno Petrove gore koja nosi ime po hrvatskom Kralju Petru Svačiću. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine općina Vojnić ima 5.495 stanovnika, a prema popisu iz 2011. godine 4767 stanovnika, u 46 naselja. Većinu čine Srbi (49%) a brojni su i Hrvati (36%). Ostali su Bošnjaci, doseljenici iz Bosne.
Geografski položaj
Općina Vojnić prostorno je smještena u jugoistočnom dijelu Karlovačke županije, neposredno uz granicu sa Bosnom i Hercegovinom, te susjednom Sisačko-moslovačkom županijom, uz ceste koje vode s jedne strane prema Topuskom i Sisku, a s druge prema graničnom prijelazu Maljevac.
Poljodjelstvo, turizam i u novije vrijeme nešto industrijske proizvodnje važni su zamašnjak gospodarskog razvoja općine Barilovići.
Povijest
Zbog svog povoljnog geografskog položaja područje Vojnića još u kasnom brončanom dobu je bilo naseljeno što dokazuju razni arheološki nalazi i iskopi. Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva ove prostore naseljavaju Avari,a kasnije Hrvati. Vojnić je dobio ime po hrvatskom plemenu, a kasnije po plemićima Vojnovićima koji su naselili područje Korduna oko Vojnića prilikom naseljavanja Hrvata na ove prostore i koji se također spominju u dokumentu "Pacta conventa" (druga polovina 11. st.) kao jedno od 12 hrvatskih plemena koji dogovaraju uniju Kraljevine Hrvatske i Ugarske pa se ime plemena sačuvalo u nazivu općine Vojnić.
Na prostoru općine Vojnić u srednjem vijeku postojala je Hrvatska plemenita općina Kolarić (danas selo pokraj Vojnića) u kojoj su svi stanovnici bili plemeniti-slobodni seljaci. Titulu im je podario Hrvatsko-Ugarski Kralj Bela IV. Od nastanka hrvatskog gradića Vojnića u protuturskim ratovima, Vojnić je imao ulogu obrambenog grada prema Bosni i Hercegovini.
Tijekom proturskih ratova osniva se Vojna krajina pod izravnom upravom Austrije i pod čijim je područjem bio i Vojnić, vjeruje se da su Srbi danas naseljeni po području bivše Vojne Krajine naselili nakon pada Srbije pod Tursku vlast i dobili utočište u Krajini kao izvor besplatne vojske (otprilike 100.000 vojnika). Zna se da su vojnici iz Vojne krajine kasnije služili u raznim Austrijskim ratovima kao npr. onom protiv Pruske i bili odlikovani kao hrabri i kvalitetni vojnici. Nakon Drugog svjetskog rata Vojnić nastavlja s naglim razvitkom koji se prekida za vrijeme Domovinskog rata. Nakon Domovinskog rata Vojnić je dobio status općine.